Kada se govori o plaći radnika, često se susrećemo s pojmovima kao što su neto plaća, bruto 1 i bruto 2 plaća. Razumijevanje ovih termina ključno je za svakog zaposlenika u Republici Hrvatskoj kako bi znali koliko će novca zapravo primiti na svoj bankovni račun, ali i za poslodavca kako bi znao koliki je ukupni mjesečni trošak plaće za njegovog zaposlenika i postoji li način da isti smanji. U nastavku navodimo ključne stvari koje trebate znati o navedenim konceptima.

Neto plaća

Neto plaća predstavlja iznos koji zaposlenik stvarno prima na svoj bankovni račun nakon što su s njegove bruto plaće oduzeti svi porezi i doprinosi.

Bruto 1 plaća

• Bruto 1 ili bruto plaća je onaj iznos koji zaposlenik dogovori s poslodavcem kao mjesečni iznos plaće i koji kao takav stoji u njegovom ugovoru o radu. To je iznos prije odbijanja obveznih davanja kao poreza i doprinosa.
• Minimalni iznos plaće koji je u RH za 2023. godinu određen kao 700,00 EUR upravo se odnosi na minimalnu bruto 1 plaću
• Visina minimalne bruto 1 plaće, ovisno o radnom mjestu i djelatnosti u kojoj je radnik zaposlen, može biti regulirana i kolektivnim ugovorom (npr. u građevini, ugostiteljstvu…)
• Iz bruto 1 plaće obračunavaju se doprinosi za mirovinsko osiguranje (15% za 1. stup mirovinskog osiguranja i 5% za 2. stup mirovinskog osiguranja) te porez na dohodak i prirez porezu na dohodak (porezna stopa od 20% primjenjuje se na poreznu osnovicu plaće do 3.981,69 EUR, a za veće plaće stopa od 30%). Stopa prireza ovisi o mjestu prebivališta zaposlenika, ako živi u Rijeci ona će biti 13%, a već ako živi na Viškovu prirez se ne obračunava (stopa iznosi 0%), a izračunava se na obračunati iznos poreza (ne na cjelokupni bruto iznos plaće).

Bruto 2 plaća

• Bruto 2 plaća naziva se i ukupnim troškom plaće za poslodavca, a sastoji se od iznosa bruto 1 plaće uvećanog za doprinos za zdravstveno osiguranje čija stopa iznosi 16,5%
• Ukoliko je radniku bruto plaća 1.000,00 EUR, ukupni trošak za poslodavca je 16,5% veći (16,5% od 1.000,00 EUR = 165,00 EUR) odnosno ukupno 1.165,00 EUR

Visina neto plaće radnika ovisit će o osobnim odbitcima na koje on ima pravo (npr. broj djece, invalidnost…) i mjestu prebivališta temeljem koje će se utvrđivati visina stope prireza.

Posebnost je korištenje osobnog odbitka kod umirovljenika u radnom odnosu (koji imaju pravo uz isplatu mirovine i raditi na pola radnog vremena odnosno 4 sata dnevno) jer njega može koristiti samo HZMO kod kojeg se i nalazi porezna kartica. Poslodavac će tako moći koristiti osobni odbitak samo ukoliko umirovljenik zatraži raspodjelu osobnog odbitka na način da se postotak osobnog odbitka prebaci i kod poslodavca.

Kako poslodavac može smanjiti troškove plaće?

• Ukoliko poslodavac zaposli osobu mlađu od 30 godina, ostvaruje oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje (16,5%) odnosno za njega će bruto 1 trošak plaće biti i ukupan trošak plaće. Ovo pravo poslodavac može koristiti prvih 5 godina od dana zaposlenja ove osobe, a najduže do njegove 30. godine.
• Neoporezivi primici (npr. za prijevoz, prehranu, smještaj, bonusi, nagrade…) radniku povećavaju neto iznos koji mjesečno dobiva kao plaću, a za poslodavca ne predstavljaju dodatni trošak u vidu plaćanja doprinosa i poreza. Tako poslodavac prilikom dogovora o plaći sa svojim zaposlenikom može dogovoriti i isplatu ovih neoporezivih primitaka. Maksimalna visina neoporezivih primitaka propisana je za 2023. godinu i svaki iznos koji bi se isplatio povrh tog iznosa za poslodavca bi predstavljao poreznu obvezu.
• Poslodavac ukupne troškove doprinosa na plaću može iskoristiti i korištenjem nekih od poticaja i subvencija koje nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje (npr. potpore za pripravništvo, prvo zaposlenje, za stalne sezonce…). Sve aktualne mjere HZZ-a možete pronaći ovdje.

Za sva ostala pitanja oko plaća ta za usluge računovodstva obratite nam se putem kontakt forme na našoj stranici ili na info@vbd.hr