Otkaz ugovora o radu jedna je od najosjetljivijih tema u radnom pravu. U Republici Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, otkazivanje ugovora o radu regulirano je strogim zakonskim normama (Zakonom o radu, Pravilnikom o radu, Ugovorom o radu i raznim kolektivnim ugovorima za djelatnosti na koje se odnosi) kojima je cilj zaštita prava i obveza obje strane – i radnika i poslodavca. Razlozi za otkazivanje ugovora su raznoliki i uključuju poslovno uvjetovane razloge, osobne razloge, teže povrede radnih obveza, ali i promjene u poslovnom okruženju koje zahtijevaju prilagodbu radne snage.

Za radnika, otkaz ugovora može predstavljati značajan životni izazov. Gubitak posla nosi sa sobom financijsku nesigurnost, stres i neizvjesnost u vezi s pronalaskom novog zaposlenja. S druge strane, poslodavci se suočavaju s vlastitim problemima prilikom otkazivanja ugovora, uključujući pravne obveze, potencijalne sudske sporove te gubitak kvalificirane radne snage.

Razumijevanje zakonskih okvira i prava povezanih s otkazivanjem ugovora o radu ključno je za obje strane. U ovom članku istražit ćemo različite razloge za otkazivanje ugovora o radu, vrste otkaza, te obveze koje proizlaze iz otkaznog roka i korištenja godišnjeg odmora, kako bismo pružili sveobuhvatan pregled ove kompleksne teme.

Vrste Otkaza

Redoviti otkaz

    • Od strane radnika – Radnik može otkazati ugovor o radu bez navođenja razloga, uz obvezu poštivanja otkaznog roka. Neki od razloga mogu biti nezadovoljstvo radnim uvjetima, bolja prilika za zaposlenje ili druge osobne okolnosti.
    • Od strane poslodavca – poslodavac može redovito otkazati ugovor zbog:
      • poslovno uvjetovanih razloga (npr. tehnološke ili organizacijske promjene, smanjenje obujma poslovanja i financijske poteškoće…)
      • osobno uvjetovanih razloga (kada radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti)
      • zbog skrivljenog ponašanja radnika (nakon što je radnik pisano upozoren na pogreške ili propuste u obavljanju svojih radnih obveza, a protekom vremena ne dođe do promjene)
      • zbog nezadovoljenja na probnom radu

Izvanredni otkaz:

        • Izvanredno otkazati mogu i radnik i poslodavac i to u slučajevima osobito teških povreda prava ili obveza iz ugovora o radu i u tom slučaju se ne mora poštovati otkazni rok.

Otkazni rok

Otkazni rok počinje se računati od sljedećeg dana nakon dostave otkaza i predstavlja vrijeme koje mora proteći od trenutka davanja otkaza do prestanka ugovora o radu. Njegova duljina ovisit će o trajanju radnog odnosa kod poslodavca i moguće je da poslodavac i radnik dogovore kraći otkazni rok.

Korištenje godišnjeg odmora

Radnik ima pravo iskoristiti neiskorišteni godišnji odmor tijekom otkaznog roka, a ako to nije moguće, radniku će se isplatiti naknada za neiskorišteni godišnji odmor. Radnik neiskorišteni dio godišnjeg odmora ne može prenijeti kod novog poslodavca.

Zaključno i radnici i poslodavci trebaju biti svjesni svojih prava i obveza kako bi se postupak otkaza proveo u skladu s propisima i uz poštivanje zakonskih prava obiju strana. Ukoliko imate dodatnih upita oko postupanja u kontekstu otkaza ili ste zainteresirani za naše knjigovodstvene usluge obratite nam se putem kontakt forme ili na naš email: info@vbd.hr 

Comments are disabled.