Pojavom korona virusa dogodile su se brojne izmjene i po pitanju radnih odnosa. Digitalizacija i automatizacija brojnih poslovnih procesa, rad od kuće, “online” sastanci i sl. postali su svakodnevica brojnih radnika, a zakonodavni okvir koji je uređivao radni odnos postao je preuzak. Iako izmijenjeni Zakon o radu još nije donesen, na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2023. godine, istog dana kada i euro postaje službena valuta u RH, upravo zbog toga što će se izmjene Zakona o radu odnositi i na dio o prekršajnim odredbama, tj. iznosima kazni koji će se odrediti u eurima.

Iako bi ove izmjene Zakona o radu trebale donijeti brojne promjene, u ovom tekstu se fokusiramo na predloženo novo uređenje ugovora o radu na određeno vrijeme. Sklapanje ovakvih ugovora često je u praksi i nove izmjene žele pružiti veću zaštitu radnicima koji su godinama prijavljeni na određeno i iz mjeseca u mjesec brinu da li će im ugovor biti produžen ili ne. Novim izmjenama se zato teži detaljnije objasniti u kojim situacijama je poslodavac ovlašten zaposliti radnika na određeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Ugovor o radu na određeno vrijeme trenutno je uređen čl. 12. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) i to sa njegovih 7 stavaka. Izmjenama bi ovaj tip ugovora bio uređen detaljnije i preciznije i to sa 11 stavaka.

U skladu s trenutnim zakonskim rješenjem ovakav ugovor može se sklapati samo iznimno, i to u skladu s čl.1., za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen:

• rokom
• izvršenjem određenog posla ili
• nastupanjem određenog događaja

Predviđenim izmjenama bi se mijenjao st. 1. koji bi propisao da se ugovor na određeno vrijeme može: iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. Pohvalno je što se i definira objektivni razlog kao razlog koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti, a time se smatra –  zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja.

Prijedlogom izmjena ZR-a također se utvrđuje da se ugovor o radu na određeno vrijeme može sklopiti u najdužem trajanju od 3 godine, s time da se ne smiju sklopiti više od 3 uzastopna ugovora čije ukupno trajanje ne smije biti duže od 3 godine. Svaka izmjena ili dopuna ugovora kojom se produljuje trajanje ugovora smatra se sljedećim uzastopnim ugovorom. Na ovaj način bi se spriječila česta praksa gdje poslodavci radnicima produžuju ugovor iz mjeseca u mjesec ili svaka 3 mjeseca, i tako nekoliko godina.

Naravno da u praksi postoje slučajevi kod kojih je opravdano sklopiti ili produžiti ugovora na određeno vrijeme i na period duži od 3 godine pa su tako propisane iznimke kada će se ugovor moći sklopiti/produžiti na period duži od 3 godine:

1. u slučaju zamjene privremeno nenazočnog radnika (dugotrajno bolovanje, uzastopni roditeljski dopust…)
2. u slučaju potrebe dovršetka rada na projektu financiranom iz fondova EU
3. zbog drugih objektivnih razloga dopuštenih posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom

Zanimljiva je još i novost koja se odnosi na uvjete rada radnika koji rade temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, a radi se o tome da radnik koji radi najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca (i kojem je isteklo razdoblje probnog rada) ima pravo zatražiti sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Ako poslodavac nije u mogućnosti sklopiti takav ugovor, dužan je u roku od 30 dana radniku dostaviti pisani i obrazloženi odgovor.

Nakon prestanka ugovora o radu na određeno (bilo istekom roka na koji je sklopljen ili istekom maksimalnog roka od 3 godine) poslodavac (ili povezani poslodavac) s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme tek nakon isteka roka od 6 mjeseci. Ukoliko bi se utvrdilo da je ugovor na određeno sklopljen protivno odredbama ZR presumira se da je zapravo sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, jednako kao i u slučaju da radnik nastavi raditi kod poslodavca nakon isteka roka na koji je ugovor sklopljen.

Tematika oko ugovora o radu na određeno vrijeme uvijek je aktualna i izaziva brojne polemike. Za sada još moramo pričekati stupanje na snagu novih izmjena ZR-a i da li će one donijeti toliko iščekivane promjene. Iako su za prekršaje propisane i relativno visoke novčane kazne, tek moramo vidjeti da li će se pojačati kontrole načina i razloga sklapanja ugovora na određeno vrijeme.