Dolaskom toplijih dana ponovno postaju aktualna i razna pitanja vezana uz godišnji odmor. On predstavlja ključni element u poslovnom svijetu, pozitivno utječući kako na radnike tako i na poslodavce. Za radnike, odmor nije samo prilika za opuštanje i rekreaciju, već i nužno vrijeme za obnovu fizičke i mentalne energije. Period odmora doprinosi smanjenju stresa, poboljšanju koncentracije i povećanju ukupne produktivnosti. S druge strane, poslodavci također imaju koristi od sustava organiziranih godišnjih odmora jer odmoran i motiviran radnik pokazuje veću učinkovitost, kreativnost i lojalnost prema tvrtki. Osim toga, omogućavanje redovitog odmora smanjuje rizik od profesionalnog izgaranja (“burnout”), što dugoročno doprinosi smanjenju troškova povezanih s bolovanjem i fluktuacijom zaposlenika. Uzimajući u obzir ove aspekte, jasno je da je godišnji odmor važan faktor za održavanje zdrave i produktivne radne okoline.

U nastavku donosimo pregled najčešćih pitanja i dvojbi oko načina korištenja godišnjeg odmora.

1. Dajem otkaz u firmi – da li imam pravo koristiti godišnji odmor ili ga prebaciti kod novog poslodavca?

• U slučaju prekida radnog odnosa, radnik ima pravo na korištenje razmjernog godišnjeg odmora na koji je ostvario pravo.
• Minimalno radnik ima pravo na 4 tjedna GO (20 radnih dana ukoliko radi u 5-dnevnom radnom tjednu ili 24 radnih dana ukoliko radi u 6-dnevnom radnom tjednu).
• Razmjerni dio godišnjeg odmora utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine (1/12) godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Primjerice ako je radnik dao otkaz 20.06. ima pravo na godišnji odmor za prvih 6 mjeseci u 2024. Tako bi za 6 mjeseci ostvario 6/12 X 20 dana GO (za 5-dnevni radni tjedan) odnosno 10 radnih dana godišnjeg.
• 10 dana GO prilikom otkaza može koristiti (ili ako to nije moguće poslodavac će mu isplatiti naknadu za neiskorišteni GO), ali ih ne može prenijeti na novog poslodavca.

2. Radim na određeno kao zamjena, da li imam pravo na godišnji odmor?

• Pravo na godišnji odmor ostvaruju svi radnici, neovisno o tome da li su zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme, čak niti da li su zaposleni na puno ili nepuno radno vrijeme.

3. Ostalo mi je nekoliko dana godišnjeg odmora od prošle godine – do kada ih mogu iskoristiti?

• Tzv. “stari godišnji” radnik može iskoristiti do 30.06. tekuće godine, dakle do 30.06.2024. radnik može iskoristiti dane godišnjeg ostvarene 2023. godine.

4. Koristim godišnji odmor u tjednu kada pada blagdan? Da li mi se taj dan računa u godišnji odmor ili ne?

• Blagdani se ne računaju u trajanje godišnjeg odmora. Ukoliko radnik radi od pon-pet a na godišnjem je cijeli taj tjedan računa mu se da je utrošio samo 4 dana godišnjeg odmora jer su mu dan blagdana i vikenda i inače neradni dani.
• Iznimka je jedino ako bi na taj dan prema rasporedu radnog vremena inače radio (primjerice ugostitelji), onda će mu se taj dan računati kao godišnji odmor

5. Iskoristio sam sve dane godišnjeg odmora, a ženim se i trebalo bi mi nekoliko slobodnih dana. Što mogu napraviti?

• U slučaju sklapanja braka radnik ima pravo na korištenje plaćenog dopusta. Zakonom o radu je generalno navedeno da radnik ima pravo na ukupno 7 dana plaćenog dopusta godišnje za osobito važne događaje kao sklapanje braka, rođenje djeteta, skrb bolesnog člana obitelji ili smrt u obitelji. To ne znači da radnik automatizmom ima pravo na svih 7 dana za jednu potrebu već je potrebno trajanje dopusta dogovoriti s poslodavcem.
• Ukoliko je radnik zaposlen u društvu koje ima svoj Pravilnik o radu, ili se radi o djelatnosti koja je uređena Kolektivnim ugovorom trajanje plaćenog dopusta može biti detaljnije uređeno.

6. Mogu li koristiti godišnji odmor u dijelovima, kako meni odgovara?

• Kada radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.
• Poslodavac i radnik mogu dogovoriti da radnik tijekom kalendarske godine koristi i manje od dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju, a u tom slučaju će neiskorišteni dio godišnjeg odmora prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu.
• Važno je napomenuti da radnik i poslodavac moraju postići konsenzus oko dana korištenja godišnjeg odmora na način da dani godišnjeg odmora odgovaraju radniku, ali i da ne ometaju previše poslovanje poslodavca. Poslodavac je tako dužan do 30. lipnja tekuće godine napravit raspored korištenja godišnjeg odmora.

7. Moja firma ima kolektivni godišnji odmor? Ne znam što to točno znači?

• Kolektivni godišnji odmor predstavlja pojam godišnjeg odmora kojeg istovremeno koriste svi zaposlenici nekog društva.
• Prednosti se očituju u tome da ne postoji mogućnost da iskrsne neki neodgodivi problem pa da Vas šef ili netko od kolega ometa dok ste na GO. Nedostatak se očituje u tome što termin kolektivnog GO možda ne odgovara Vašim željama i potrebama.
• Na kolektivni godišnji odmor se češće odlučuju veća društva koja ne mogu funkcionirati ako je veliki dio osoblja na godišnjem (npr. ukoliko je osoblje iz proizvodnje odsutno onda nema potrebe ni za osobljem koje radi projekte za proizvodnju…)
• Najčešće kolektivni godišnji ne traje puna 4 tjedna tako da će radniku ipak preostati dio godišnjeg za korištenje po vlastitoj želji/potrebi.

8. Imam li pravo na regres?

• Regres ili naknada za godišnji odmor je materijalno pravo radnika koje se može temeljiti na Kolektivnom ugovoru, nekom internom aktu poslodavca, ugovoru o radu ili putem volje poslodavca. Ako pravo na regres nije unaprijed definirano nekim izvorom radnog prava, poslodavac isključivo o svojoj volji isplaćuje regres radniku, a prije isplate sastavlja Odluku o isplati regresa.
• Regres se u pravilu isplaćuje u mjesecu u kojem se koristi godišnji odmor obzirom da predstavlja naknadu za GO.
• Regres se može isplatiti neoporezivo ili oporezivo. Poslodavac od 2024. godine može svome radniku neoporezivo isplatiti do 700,00 EUR godišnje za prigodne nagrade (regres, božićnica, uskrsnica i drugo). Ako je radnik npr. već dobio 100,00 EUR uskrsnice, a u planu je u prosincu i isplata 200,00 EUR božićnice, za regres mu preostane 400,00 EUR neoporezivog regresa. Naravno poslodavac može isplatiti i veći iznos, ali će onda razlika preko maksimalnog neoporezivog iznosa biti oporeziva.

9. Mogu li se odreći korištenja godišnjeg odmora?

• Kratko i jasno – NE! Odricanje radnika od korištenja godišnjeg odmora bilo bi ništetno (ne bi proizvodilo pravne učinke), a isto je propisano čl. 80. Zakona o radu.
• Isti princip se primjenjuje i na isplatu naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (koja je opravdana samo u slučaju prestanka radnog odnosa kada se može isplatiti za neiskorišteni razmjerni dio godišnjeg odmora).

10. Da li svojim radnicima umjesto 4, mogu platiti 5 tjedana godišnjeg odmora?

• Naravno! Glavno načelo radnog prava je da se primjenjuje najpovoljnije pravo za radnika. Zakonom i drugim radnopravnim propisima propisana su minimalna prava koja radnik ostvaruje, a ukoliko je poslodavac u mogućnosti ponuditi više tj. povoljnije (bolje) za radnika to uvijek može.

Ukoliko imate dodatnih pitanja ili nedoumica oko godišnjeg odmora ili vam trebaju usluge vođenja knjigovodstva, slobodno nam se obratite s povjerenjem putem kontakt forme na našoj internetskoj stranici ili putem e-maila info@vbd.hr